AI i autorsko pravo

AI i autorsko pravo: šta se može zaštititi, a šta ne?

Razvoj veštačke inteligencije otvorio je jedno od najaktuelnijih pravnih pitanja današnjice – da li sadržaj generisan uz pomoć veštačke inteligencije (dalje: AI) može biti predmet autorskopravne zaštite.

Ovo pitanje ima poseban značaj u praksi, imajući u vidu sve širu upotrebu AI alata u oblasti pisanja, dizajna, marketinga i razvoja softvera.

Šta je autorsko delo prema važećem pravu?

Prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima, autorsko delo mora biti rezultat originalnog ljudskog stvaralaštva.
Osnovni elementi autorskog dela su:

  • kreativni doprinos autora
  • individualnost i originalnost izraza
  • određena forma u kojoj se konkretno delo izražava

Iz toga proizlazi ključan zaključak AI, kao algoritamski sistem, ne može imati status autora.

Da li je AI-generisan sadržaj zaštićen?

Sadržaj koji je u potpunosti generisan bez značajnog ljudskog doprinosa (tekst, slika, muzika) ne uživa autorskopravnu zaštitu, jer ne ispunjava osnovni uslov – postojanje originalne duhovne tvorevine autora.

Ovaj pristup je u skladu i sa međunarodnim standardima, uključujući praksu i preporuke World Intellectual Property Organization, kao i principe Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works.

Kada AI sadržaj može postati autorsko delo?

Upotreba AI alata ne isključuje mogućnost autorskopravne zaštite.
Naprotiv, zaštita je moguća kada postoji dovoljan kreativni doprinos čoveka.

To se naročito odnosi na situacije kada autor:

  • značajno uređuje ili prepravlja AI sadržaj
  • kombinuje više generisanih rezultata
  • donosi ključne kreativne odluke o konačnom izgledu dela

U tom slučaju, predmet zaštite nije „AI rezultat“, već konačno delo oblikovano ljudskom kreativnošću.

Relevantni primeri iz prakse

1. Zarya of the Dawn

Ovaj slučaj predstavlja jedan od najznačajnijih primera u vezi sa AI i autorskim pravom.

Reč je o stripu čija je autorka koristila AI alat (Midjourney) za generisanje ilustracija, dok je sama napisala tekst i izvršila selekciju i raspored sadržaja.

U postupku pred američkim zavodom za autorska prava:

  • priznata je zaštita teksta
  • priznata je zaštita selekcije i rasporeda (tzv. compilation)
  • nije priznata zaštita pojedinačnih AI generisanih slika

Ključni razlog bio je nedostatak dovoljne kontrole autora nad samim procesom generisanja slika, odnosno izostanak „human authorship“ nad tim delom sadržaja.

Zaključak: kombinacija ljudskog rada i AI može biti zaštićena, ali ne u celini.

2. Li Yunkai v. Liu

U ovom slučaju, sud u Pekingu razmatrao je pitanje da li AI-generisana slika može biti predmet zaštite.

Autor je koristio AI alat, ali je:

  • precizno definisao promptove
  • vršio višestruke iteracije
  • donosio kreativne odluke u vezi sa konačnim izgledom slike

Sud je zaključio da takav nivo angažovanja predstavlja dovoljan kreativni doprinos čoveka, te je priznao autorskopravnu zaštitu.

Važno je naglasiti sud nije zaštitio „AI kao autora“, već ljudski doprinos u procesu stvaranja.

3. Thaler v. Perlmutter

U ovom predmetu podnosilac zahteva pokušao je da registruje delo koje je u potpunosti generisano od strane AI sistema, bez ljudskog kreativnog doprinosa.

Zahtev je odbijen, a odluka je potvrđena pred američkim saveznim sudom.

Sud je zauzeo jasan stav autorsko pravo zahteva ljudskog autora.

Kako u konkretnom slučaju nije postojalo ljudsko stvaralaštvo, nisu bili ispunjeni uslovi za zaštitu.

Praktične implikacije

U svakodnevnoj praksi, AI se sve češće koristi kao:

  • alat za ubrzavanje rada
  • pomoć u generisanju ideja
  • osnova za dalju obradu sadržaja

Međutim, sa pravnog aspekta, ključno pitanje nije da li je AI korišćen, već koliki je stvarni kreativni doprinos čoveka?

U nedostatku tog doprinosa nema autorskog dela nit autorskopravne zaštite.

Zaključak

AI predstavlja snažan alat u savremenom stvaralaštvu, ali ne menja osnovna pravila autorskog prava.

Zaštita pripada isključivo čoveku koji svojim kreativnim doprinosom oblikuje delo.

Zbog toga je u svakom konkretnom slučaju potrebno analizirati:

  • ulogu autora u procesu stvaranja
  • stepen kreativne kontrole
  • način na koji je delo konačno oblikovano

jer upravo od tih elemenata zavisi da li određeni sadržaj može biti predmet autorskopravne zaštite.

* * *

Relevantne odluke i izvori navedeni u tekstu dostupni su na sledećim linkovima:
https://www.copyright.gov/docs/zarya-of-the-dawn.pdf
https://ecf.dcd.uscourts.gov/cgi-bin/show_public_doc?2022cv1564-24
https://www.chinaiplawupdate.com/2023/11/beijing-internet-court-recognizes-copyright-in-ai-generated-images/
https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/skupstina/zakon/2009/104/30/reg

 


Photo by Markus Winkler on Unsplash

Advokat Goran Ćirjaković Novi Sad, favicon
Goran Ćirjaković

Ja sam Goran Ćirjaković, advokat iz Novog Sada.

U mom radu, klijent je na prvom mestu.
Empatija i jasan stil komunikacije čine da moji klijenti osećaju da se njihov glas čuje i da se osećaju sigurnije čak i tokom najsloženijih pravnih situacija.

Tokom svoje karijere, uspešno sam predstavljao pojedince, firme i društvene organizacije, zadobivši njihovo poverenje i odanost.

Ako me odaberete kao svog advokata, možete biti sigurni da uz sebe imate iskusnog profesionalca, spremnog da brani vaša prava i da se bori za vaše interese.