Fotografija i autorsko pravo

Preuzimanje fotografija sa interneta – kada predstavlja povredu autorskog prava?

Internet je danas prepun fotografija koje su dostupne jednim klikom. Upravo zbog toga često se stvara pogrešan utisak da se fotografije koje se mogu pronaći putem internet pretraživača ili na društvenim mrežama mogu slobodno preuzimati i koristiti.

Međutim, činjenica da je fotografija javno dostupna ne znači da je slobodna za korišćenje.

Naprotiv, u velikom broju slučajeva njeno neovlašćeno preuzimanje može predstavljati povredu autorskog prava.

Da li je fotografija autorsko delo?

Prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima, autorsko delo je originalna duhovna tvorevina autora izražena u određenoj formi.

Fotografija može predstavljati autorsko delo ukoliko je rezultat autorovog kreativnog izbora i stvaralačkog doprinosa. Takav doprinos može se ogledati u izboru motiva, kadra, osvetljenja, kompozicije, trenutka fotografisanja i drugih elemenata koji fotografiji daju originalnost.

Drugim rečima, autor fotografije ne štiti ideju ili predmet koji je fotografisao, već način na koji je svojim stvaralačkim radom prikazao određenu scenu.

Da li je dozvoljeno preuzeti fotografiju sa interneta?

Jedna od najčešćih zabluda jeste da fotografija pronađena putem internet pretraživača može slobodno da se koristi.

Internet pretraživači, poput Google-a, ne predstavljaju izvor fotografija, već samo omogućavaju njihovo pronalaženje na različitim internet stranicama.

Sama činjenica da je fotografija dostupna na internetu ne znači da je autor dao dozvolu trećim licima da je preuzimaju, objavljuju ili koriste u komercijalne ili druge svrhe.

Za takvo korišćenje, po pravilu, neophodna je saglasnost autora ili drugog nosioca autorskih prava, osim ako zakon predviđa određeni izuzetak.

Da li je dovoljno navesti autora?

Ne.

U praksi se često smatra da je dovoljno ispod fotografije navesti ime autora ili internet stranicu sa koje je fotografija preuzeta.

Međutim, navođenje autora ne predstavlja zamenu za njegovu dozvolu.

Autor ima isključivo pravo da odluči da li će neko koristiti njegovo delo, pod kojim uslovima i u kom obimu.

Zbog toga samo navođenje autora, bez odgovarajuće dozvole, u najvećem broju slučajeva ne otklanja povredu autorskog prava.

Da li je dozvoljeno izmeniti fotografiju?

Ni izmena fotografije ne znači da je moguće slobodno koristiti tuđe autorsko delo.

Činjenica da je fotografija isečena (crop), promenjena u crno-belu tehniku, obrađena pomoću grafičkog programa ili joj je dodat tekst ne znači da je prestala zaštita autorskog prava.

Naprotiv, u određenim situacijama upravo takve izmene mogu predstavljati dodatnu povredu moralnih prava autora, ukoliko su izvršene bez njegove saglasnosti.

Šta kaže sudska praksa?

Sudska praksa u Republici Srbiji dosledno pruža zaštitu autorima fotografija kada se njihova dela koriste bez odobrenja.

Neki od karakterističnih primera su:

Neovlašćeno objavljivanje i izmena fotografije

U jednom predmetu sud je utvrdio da su povređena i imovinska i moralna prava autora kada je fotografija objavljena bez njegove dozvole, bez plaćanja autorske naknade i pritom izmenjena – promenjene su boje fotografije, a preko nje je postavljen naslov časopisa. Autor je ostvario pravo na utvrđenje povrede autorskih prava, kao i pravo na naknadu štete.

Preuzimanje fotografija sa društvenih mreža

U drugom slučaju sud je zauzeo stav da kopiranje tuđih fotografija, njihovo objavljivanje na Facebook stranici bez navođenja autora i uz određene dorade, predstavlja namernu povredu autorskog prava. Posebno je istaknuto da dorada fotografije ne stvara novo autorsko delo niti otklanja odgovornost za neovlašćeno korišćenje originalne fotografije.

Povreda prava i kada autor prenese imovinska prava

Sudska praksa razlikuje imovinska i moralna prava autora. Tako je zauzet stav da, čak i kada je autor preneo imovinska prava na drugo lice, neovlašćenom objavom fotografije nosilac tih prava trpi imovinsku štetu, dok sam autor i dalje trpi neimovinsku štetu zbog povrede svojih moralnih prava, kao što su pravo na priznanje autorstva i pravo na zaštitu integriteta dela.

Izmena fotografije predstavlja posebnu povredu

Sudovi su zauzeli stav da objavljivanje fotografije u nepotpunoj ili izmenjenoj formi predstavlja povredu prava na zaštitu integriteta autorskog dela. U takvim slučajevima autor ima pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede svojih moralnih prava, nezavisno od toga da li je pretrpeo i materijalnu štetu.

Navedene odluke pokazuju da je u ustaljenoj sudskoj praksi Republike Srbije zauzet jasan stav da neovlašćeno preuzimanje, objavljivanje ili izmena fotografije bez saglasnosti autora predstavlja povredu autorskog prava, koja može predstavljati osnov za utvrđenje povrede i dosuđenje odgovarajuće naknade štete.

Koje mogu biti pravne posledice?

Neovlašćeno korišćenje fotografije može dovesti do različitih pravnih posledica.

Autor može zahtevati:

  • utvrđenje da je izvršena povreda autorskog prava;
  • prestanak daljeg korišćenja fotografije;
  • uklanjanje fotografije sa internet stranice ili društvenih mreža;
  • naknadu materijalne štete;
  • naknadu neimovinske štete zbog povrede moralnih autorskih prava;
  • objavljivanje sudske odluke, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi.

Pored toga, lice koje je neovlašćeno koristilo fotografiju može biti obavezano da naknadi i troškove sudskog postupka, koji neretko višestruko premašuju cenu zakonitog pribavljanja licence za korišćenje fotografije.

Kako zakonito koristiti fotografije?

U praksi postoji više načina da se fotografije koriste zakonito:

  • pribavljanjem dozvole autora;
  • zaključenjem ugovora o korišćenju autorskog dela ili kupovinom odgovarajuće licence;
  • korišćenjem fotografija koje su objavljene pod licencama koje dozvoljavaju dalje korišćenje (na primer, pojedine Creative Commons licence), uz poštovanje uslova konkretne licence;
  • korišćenjem fotografija koje se nalaze u javnom domenu, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi.

Pre svakog preuzimanja fotografije preporučljivo je proveriti pod kojim uslovima je ona objavljena i da li postoji odgovarajući pravni osnov za njeno dalje korišćenje.

Zaključak

Činjenica da se fotografija može pronaći na internetu ne znači da se može slobodno koristiti.

Autorsko pravo štiti fotografiju kao rezultat ljudskog stvaralaštva, a autor zadržava pravo da odluči da li će i pod kojim uslovima neko koristiti njegovo delo.

Iz ugla prakse, najveći broj sporova ne nastaje zbog namere da se povredi tuđe pravo, već zbog pogrešnog uverenja da je sadržaj koji je javno dostupan ujedno i slobodan za korišćenje.

Zbog toga je pre svakog preuzimanja fotografije preporučljivo proveriti da li postoji odgovarajući pravni osnov za njeno korišćenje, jer je posledice povrede autorskog prava gotovo uvek jednostavnije sprečiti nego ih naknadno otklanjati.

 


Oblast prava o kojoj sam pisao u ovom tekstu regulisana je odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima. Tekst zakona možete pogledati na sledećem linku: https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/skupstina/zakon/2009/104/30/reg

 


Photo by NordWood Themes on Unsplash

Advokat Goran Ćirjaković Novi Sad, favicon
Goran Ćirjaković

Ja sam Goran Ćirjaković, advokat iz Novog Sada.

U mom radu, klijent je na prvom mestu.
Empatija i jasan stil komunikacije čine da moji klijenti osećaju da se njihov glas čuje i da se osećaju sigurnije čak i tokom najsloženijih pravnih situacija.

Tokom svoje karijere, uspešno sam predstavljao pojedince, firme i društvene organizacije, zadobivši njihovo poverenje i odanost.

Ako me odaberete kao svog advokata, možete biti sigurni da uz sebe imate iskusnog profesionalca, spremnog da brani vaša prava i da se bori za vaše interese.