Izdržavanje punoletnog deteta

Izdržavanje punoletnog deteta na redovnom školovanju – do kada traje obaveza roditelja?

Obaveza roditelja da izdržavaju dete ne prestaje automatski njegovim punoletstvom.

Porodični zakon predviđa da punoletno dete koje se redovno školuje ima pravo na izdržavanje od roditelja srazmerno njihovim mogućnostima, a najkasnije do navršene 26. godine života.

Upravo zbog toga se u praksi često postavljaju pitanja: šta se podrazumeva pod „redovnim školovanjem“, da li punoletno dete mora biti redovan student, šta ako obnovi godinu, ko određuje visinu izdržavanja i da li roditelj može biti oslobođen obaveze ako nema dovoljno sredstava.

Kada punoletno dete ima pravo na izdržavanje?

Prema članu 155. Porodičnog zakona, punoletno dete koje se redovno školuje ima pravo na izdržavanje od roditelja srazmerno njihovim mogućnostima.

Ovo pravo postoji najkasnije do navršene 26. godine života.

Dakle, punoletstvo samo po sebi ne znači prestanak obaveze roditelja da doprinosi izdržavanju deteta. Ako dete nastavlja školovanje i ispunjava uslove propisane zakonom, roditeljska obaveza može trajati i nakon njegovog punoletstva.

Pri tome, zakon ne propisuje da dete mora biti na fakultetu. Pravo na izdržavanje vezuje se za redovno školovanje, a ne isključivo za određeni nivo obrazovanja.

Šta znači „redovno školovanje“?

Ovo pitanje je naročito značajno u sudskoj praksi.

Redovno školovanje ne podrazumeva samo formalni status studenta.

Sud će ceniti da li punoletno dete zaista izvršava svoje školske obaveze – da li pohađa nastavu kada je to potrebno, polaže ispite, upisuje naredne godine školovanja i u kontinuitetu nastoji da završi obrazovanje.

Vrhovni sud je u više odluka ukazao da za postojanje prava na izdržavanje nije odlučujuće da li je dete formalno redovan ili vanredan student, odnosno da li se školuje kao budžetski ili samofinansirajući student. Od značaja je da se školovanje odvija kontinuirano i bez velikih prekida.

To znači da sam naziv studentskog statusa ne može biti jedini kriterijum za odluku o tome da li roditelj ima obavezu da plaća izdržavanje.

Šta ako dete obnovi godinu?

Samo obnavljanje godine ne mora automatski značiti gubitak prava na izdržavanje.

U sudskoj praksi postoje odluke u kojima je zaključeno da dete nije izgubilo pravo na izdržavanje iako je obnovilo godinu, kada su druge okolnosti ukazivale da se školovanje i dalje odvija redovno i da dete izvršava svoje obaveze.

Sa druge strane, dete ne može neograničeno da produžava školovanje, a da istovremeno očekuje da roditelj bez obzira na okolnosti nastavi da ga izdržava.

Od punoletnog deteta očekuje se da blagovremeno izvršava svoje školske obaveze, redovno polaže ispite i nastoji da napreduje kroz školovanje.

Ako je do produženog školovanja došlo iz opravdanih razloga, sud će i tu okolnost uzeti u obzir. Isto važi i kada je zaostatak u izvršavanju školskih obaveza neznatan i ne može se pripisati nemaru deteta.

Da li roditelj mora da plaća izdržavanje do 26. godine bez obzira na okolnosti?

Ne.

Granica od 26 godina predstavlja krajnji rok do kojeg pravo može trajati, ali ne znači da svako punoletno dete automatski ima pravo na izdržavanje do tog uzrasta.

Pored redovnog školovanja, moraju biti ispunjene i druge zakonske pretpostavke.

Izdržavanje se određuje prema potrebama deteta i mogućnostima roditelja.

Prilikom utvrđivanja mogućnosti roditelja sud naročito uzima u obzir njegove prihode, mogućnost za zaposlenje i sticanje zarade, imovinu, lične potrebe i obaveze izdržavanja drugih lica.

Zakon istovremeno predviđa da punoletno dete nema pravo na izdržavanje ako bi prihvatanje njegovog zahteva predstavljalo očiglednu nepravdu za roditelja.

Kako se određuje visina izdržavanja?

Visina izdržavanja nije unapred određena i ne postoji jedinstven iznos koji svaki roditelj mora da plaća punoletnom detetu.

Sud prilikom odlučivanja ceni potrebe deteta, ali i mogućnosti roditelja.

Potrebe deteta mogu zavisiti od njegovih godina, zdravlja, obrazovanja, imovine, prihoda i drugih okolnosti.

Sa druge strane, kod roditelja se uzimaju u obzir njegovi prihodi, imovina, mogućnost zaposlenja i sticanja zarade, lične potrebe i obaveze prema drugim licima.

Zato dva punoletna deteta koja se nalaze na redovnom školovanju ne moraju imati pravo na isti iznos izdržavanja, kao što ni roditelji koji se nalaze u različitim materijalnim okolnostima ne moraju doprinositi u istom iznosu.

Može li se ranije određeni iznos izdržavanja promeniti?

Može.

Ako se promene okolnosti na osnovu kojih je određena visina izdržavanja, ona može biti povećana ili smanjena.

Kod punoletnog deteta koje nastavlja školovanje promena potreba može nastati, na primer, zbog prelaska na viši nivo obrazovanja, povećanih troškova školovanja, stanovanja ili drugih okolnosti.

Istovremeno, promene u prihodima, imovini ili drugim okolnostima roditelja mogu predstavljati razlog za drugačije određivanje njegovog doprinosa.

Šta o tome kaže sudska praksa?

Jedno od važnih pitanja koje se pojavljuje u praksi jeste upravo šta se smatra redovnim školovanjem.

Vrhovni sud je zauzeo stav da nije odlučujuće da li punoletno dete ima formalni status redovnog ili vanrednog studenta, niti da li se finansira iz budžeta ili se školuje kao samofinansirajući student. Od značaja je da postoji kontinuitet u školovanju i da dete izvršava svoje školske obaveze.

U drugom predmetu Vrhovni sud je posebno ukazao na obavezu punoletnog deteta da redovno izvršava svoje školske obaveze, polaže ispite i upisuje narednu godinu, osim kada za to postoje opravdani razlozi.

Ovakav pristup pokazuje da se pravo na izdržavanje ne vezuje samo za formalni status deteta, već za stvarno i kontinuirano školovanje i okolnosti konkretnog slučaja.

Da li pravo na izdržavanje prestaje čim dete završi fakultet?

Da, završetkom školovanja prestaje osnov za dalje ostvarivanje prava na izdržavanje po ovom osnovu.

U svakom slučaju, pravo punoletnog deteta koje se redovno školuje ne može trajati nakon navršene 26. godine života.

Važno je, međutim, razlikovati ovo pravo od prava punoletnog deteta koje je nesposobno za rad i nema dovoljno sredstava za izdržavanje. U tom slučaju zakon predviđa drugačije uslove i trajanje obaveze roditelja.

Zaključak

Obaveza roditelja prema punoletnom detetu koje se školuje nije jednostavno pitanje „da li je dete napunilo 18 godina“.

Punoletstvo menja pravni položaj deteta, ali ne mora značiti i prestanak prava na izdržavanje.

Za odluku o tome da li pravo postoji i u kom iznosu, važno je utvrditi:

  • da li se dete zaista redovno školuje;
  • da li izvršava svoje školske obaveze;
  • da li postoje opravdani razlozi zbog kojih školovanje traje duže;
  • kakve su potrebe deteta;
  • kakve su mogućnosti roditelja;
  • da li postoje obaveze roditelja prema drugim licima i
  • da li bi dosuđivanje izdržavanja predstavljalo očiglednu nepravdu za roditelja.

Zbog toga se u svakom konkretnom slučaju moraju sagledati sve okolnosti, a ne samo formalni status deteta ili činjenica da je ono navršilo 18 godina.

 


Photo by Josiah Holdcroft on Unsplash

Advokat Goran Ćirjaković Novi Sad, favicon
Goran Ćirjaković

Ja sam Goran Ćirjaković, advokat iz Novog Sada.

U mom radu, klijent je na prvom mestu.
Empatija i jasan stil komunikacije čine da moji klijenti osećaju da se njihov glas čuje i da se osećaju sigurnije čak i tokom najsloženijih pravnih situacija.

Tokom svoje karijere, uspešno sam predstavljao pojedince, firme i društvene organizacije, zadobivši njihovo poverenje i odanost.

Ako me odaberete kao svog advokata, možete biti sigurni da uz sebe imate iskusnog profesionalca, spremnog da brani vaša prava i da se bori za vaše interese.